Predstavljanje pjesničke antologije „Divan“ Safeta Hadrovića Vrbičkog, na Cetinju, uvod u manifestaciju „Dani bošnjačke kulture“
U organizaciji Bošnjačkog vijećau Crnoj Gori i Centralne narodne bibiloteke “Đurđe Crnojević”, na Cetinju je, u prisustvu mnogobrojnih ljubitelja poezije, predstavljena knjiga „Antologija vlastite lirike Divan”, Safeta Hadrovića Vrbičkog. To je bio zvaničan uvod u manifestaciju Dani bošnjačke kulture koja će se I ove godine, tokom marta I aprila, kroz različita kulturna dešavanja, održavati širom Crne Gore.
O Hadrovićevom stvaralašvu govorili su predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić, kulturolog Saša Božović, te književnici Miraš Martinović I Božidar Proročić.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća Suljo Mustafić je zahvalio Centralnoj biblioteci “Đurđe Crnojević” koja je bila domaćin uvodnog programa Dana bošnjačke kulture. Govoreći o Hadrovićevom stvaralaštvu Mustafić je kazao da je to poezija koja nosi i usud i tragiku žitelja, ali i kismet i merhamet koa postamente duhovnosti bošnjačkog naroda. Vulkanski temperament njegove ličnosti, na poseban način proživljava i prikazuje tu dramu i epopeju, u slikama koje čitalac teško zaboravlja.
Mustafić je kazao da je Hadrović vjerni čuvar jezika, ljudski i poetski svjedočeći Hajdegerovu misao da je „jezik kuća bitka“.
-Više možda nego kod ijednog autora, romorenje sandžačkog dijalekta, sa svojom osobenom semantikom, vidimo u Safetovom stvaralaštvu. Leksika i etimologija samo su tu da oslikaju ambijent, daju posebnu boju, miris i lezet njegovom stihu. – istakao je Mustafić. On je dodao i da je Vrbički stvaralac posebnog antiratnog angažamana. Ne samo što stvara te stihove, već i sakuplja, a o čemu svjedoči njegov Tarih , zbirka antiratne bošnjačke poezije. Ali, njegova pjesnička sabraća nisu samo medju Bošnjacima, u Sandžaku ili Sarajevu, oni su i na Cetinju, u Dubrovniku, Vukovaru, u Kijevu ili Gazi, u Palestini- dakle, svugdje gdje se gazi čovjek. On se ne miri sa besporetkom i nepravdom, njegova je poezija krik protiv bezumlja i na strani obespravljenih.
Safet Hadrović Vrbički se davno upisao među one koji su u svom jeziku, a svome bošnjačkom narodu i svojoj Crnoj Gori , kazali lijepu i trajnu pjesničku riječ. – zaključio je Mustafić
Govoreći o Hadrovićevom stvarlaštvu Saša Božović, kulturolog je navela da u djelima Safeta Hadrovića-Vrbičkog, nalazimo jedinstvenu sintezu kulturnih vrijednosti i univerzalnih ljudskih principa. Njegovo stvaralaštvo nije samo odraz bogate bošnjačke tradicije, već i snažan glas koji govori o univerzalnim težnjama čovjeka za slobodom, pravdom i ljepotom. Hadrović sa svojim djelom doprinosi mostovima razumijevanja između različitih kultura, čuvajući pri tom duboku povezanost sa vlastitim identitetom..
Književnik Miraš Martinović je u svojoj analizi istakao da je Safet Hadrović-Vrbički majstor riječi koji sa nevjerojatnom lakoćom prepliće lokalno i univerzalno, tradicionalno i moderno.
Njegova djela su kao riznica u kojoj se čuvaju dragocjenosti bošnjačke kulture, ali i kao otvoreni prozori kroz koje dopire svjetlost zajedničkog, univerzalnog čovječanstva. On nije samo pisac; on je umjetnik koji slikom riječi oslikava dušu svoga naroda, istovremeno se obraćajući svakom čovjeku koji teži razumijevanju i ljepoti.“- kazao je Martinović.
Književnik Božidar Proročić je istakao da Safet Hadrović Vrbički predstavlja jedan od najistaknutijih svjetionika u savremenoj književnosti, čija djela odišu jedinstvenom sposobnošću da pretoče duboke emotivne istine i kulturne identitete u besmrtna literarna ostvarenja.
Njegova poezija i proza nisu samo izraz autentičnog glasa jednog naroda, već su univerzalni pjesnički zov koji resonira sa svakim čitaocem, bez obzira na njegovu geografsku ili kulturnu pozadinu. Hadrovićeva sposobnost da svojim riječima dodirne suštinu ljudskog iskustva, dok istovremeno čuva i slavi bogatstvo bošnjačke kulture, čini ga ne samo nacionalnim piscem, već i važnim mostom između kultura i generacija. – kazao je Proročić
Autor Safet Hadrović Vrbički, se zahvalio Bošnjačkom vijeću na ukazanoj časti da predstavljanje njegovog djela, bude uvod u manifestaciju.
Hadrović se zahvalio I Cetinjanima koji su pomogli organizaciju promocije, ističući svoje dubooko poštovanje prema tom gradu I njegovim žiteljima.
Cetinje kao grad nikada ne smijemo zaboraviti i moramo biti duboko svjesni da se u ovom prijestonom gradu branila prava manjebrojnih naroda u ratnim i suludim godinama. Cetinje i Cetinjani su bili istinski patriote i borci u odbrani manjebrojnih naroda. Ali ono što je još važnije, Cetinje je bastion kulture, duhovnosti i tolerancije.- kaozao je Hadrović, koji je, govoreći svoje stihove, zatvorio ovo književno veče.
IZVOR: Bošnjačko nacionalno vijeće